KAKO SE ODVODNJA RJEŠAVA U ROVINJU, UMAGU I LABINU?

Hoće li Pula ostati jedini istarski grad sa zastarjelom kanalizacijom?

0
Buduće Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda u Rovinju
Buduće Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda u Rovinju

Rezolucija Općine Medulin protiv izgradnje sušionice fekalnog mulja na lokaciji Kaštijun, koja je jednoglasno usvojena 17. studenog na sjednici tamošnjeg Vijeća, svojim odjekom u javnosti u drugi je plan stavila puno veći problem, a to je da Pula debelo kasni za ostalim istarskim priobalnim gradovima kada je riječ o obnovi gradske kanalizacije. Naime, projektom 'Sustav vodoopskrbe i sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Pula centar', čiji je famozna 'muljara' sastavni dio, kompletno bi se obnovio kanalizacijski sustav Pule s modernim pročišćivačima vode.  

Usudimo se reći da su projekti aglomeracije najveći infrastrukturni projekti u Istri u posljednjih 80-ak godina. I ono što je najvažnije, najvećim dijelom su financirani europskim novcima. Poreština je svoju aglomeraciju već završila, u Rovinju i Umagu su radovi u tijeku, a na Aglomeraciji Labin-Raša-Rabac radovi samo što nisu počeli.

Na Labinštni početak radova kasni zbog sličnog problema kao na Puljštini. Naime, kao što se sada Općina Medulin buni zbog lokacije muljare, tamo je spor bio s Općinom Raša čije Općinsko vijeće nije bilo zadovoljno trasom i lokacijom pročišćivača. Spor je riješio Valter Glavičić kada je 2017. postao novi gradonačelnik Labina, no cijena je bila kasniji početak radova.

 

Ista sudbina čeka Pulu. Ako se 'muljara' izmjesti iz Kaštijuna, a sve ide prema tome, projekt pulske aglomeracije bit će odgođen najmanje dvije godine. Naime, zbog nove lokacije trebat će se mijenjati tri prostorna plana – županijski, Grada Pule (Kaštijun se nalazi na području grada Pule) i općine ili grada u koji će biti premještena 'muljara'. Za promjenu prostornog plana treba barem godinu dana. Također, trebat će ići u izradu nove Studije izvedivosti čitavog projekta.

No, kašnjenje s projektom od godinu-dvije i nije najveći problem. Katastrofa će biti ako tada više ne bude natječaja za privlačenje sredstava za aglomeracije. Ako se to dogodi Pula će ostati jedini istarski grad s ekološki neprihvatljivim kanalizacijskim sustavom.

Istražili smo kako su odvodnju riješili ili rješavaju u ostalim istarskim obalnim gradovima. Zanimljivo je da u Umagu i Labinu, za razliku od Pule, nije predviđena posebna lokacija za postrojenje za solarno sušenje mulja.

Rovinjska 'muljara' od grada udaljena oko 5,5 km

'Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području aglomeracije Rovinj', službeno je započeo 9. prosinca 2016. godine potpisivanjem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Europske unije iz Kohezijskog fonda, a njime se izgradilo i/ili rekonstruiralo ukupno više od 28 km kanalizacijske mreže, 8 crpnih stanica, a u tijeku je završetak izgradnje i puštanje u probni rad Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, te izgradnja Postrojenja za solarno sušenje mulja, glavnog nusproizvoda procesa pročišćavanja voda. S uračunatim povećanjem troškovima materijala i rada i naknadno odobrenih 35 milijuna kuna, ukupna vrijednost Projekta iznosi 258.934.549,94 kuna, od čega 180.339.055,48 kuna čine nepovratna sredstva financirana od strane Europske unije. Završetak projekta planiran je do 31. prosinca 2023. godine. 

Na pitanje kako je u Aglomeraciji Rovinj riješen problem pročišćavanja otpadnih voda, Sanja Ivančević, voditeljica uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u komunalnoj tvrtki Odvodnja Rovinj, koji je nositelj projekta, rekla nam je da Aglomeracija Rovinj spada u kategoriju aglomeracija većih od 15.000 ES, a prijemnik je Jadransko more (na lokaciji ispuštanja vrsta prijemnika je “osjetljivo more”). 

„Stoga Direktiva o odvodnji i pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, UWTTD (91/271/EEC) zahtjeva treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda (uklanjanje izvora ugljika, dušika i fosfora), a potpuno ispunjenje zahtjeva Direktive na području aglomeracije Rovinj podrazumijeva proširenje kanalizacijskog sustava na blizu 100% stopu pokrivenosti s trećim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda“, rekla je Ivančević.

Odabrana tehnologija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda je MBR tehnologija koja omogućava najviši, III. stupanj pročišćavanja, a u periodu od 2017. do 2019. izgradila se kanalizacijska mreža u naseljima i dijelovima grada koji nisu imali izgrađen kanalizacijski sustav. Time su se stekli uvjeti za 100% priključenje građana na sustav kanalizacije.

Radovi na postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda približavaju se kraju, te se 30. studenog ove godine planira puštanje postrojenja u probni rad.

Osim što će se voda pročistiti visokom tehnologijom i dijelom ispuštati u more, koristit će se i kao tehnološka voda za održavanje pojedinih dijelova uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, te će se dijelom povratnim vodom vraćati gradu za zalijevanje javnih zelenih površina - nogometnih terena i zelenih površina u turističkim kampovima. U tu svrhu izgrađen je i povratni tlačni cjevovod pročišćene otpadne vode u duljini od 6,6 km. 

Vrijednost radova na Postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda u Rovinju je 134.232.573 kuna.

Budući da projektima Aglomeracije Labin-Raša-Rabac i Aglomeracije Umag nije predviđena posebna lokacija za 'muljaru', pitali smo je li ona predviđena u sklopu Aglomeracije Rovinj.

„Ukoliko ste mislili na Postrojenje za solarno sušenje mulja, odgovor je da. Postrojenje za solarno sušenje mulja, čija je ukupna vrijednost 19.050.237,18 kuna, nalazit će se na lokaciji Lokva Vidotto, 10-ak km udaljena od Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, dok je od grada Rovinja udaljena oko 5,5 km. Na lokaciji postrojenja nalazilo se odlagalište koje se koristilo od 2001. godine, a koje je otvaranjem Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun prestalo s radom. U tijeku su građevinski radovi na izgradnji navedenog postrojenja te je plan puštanja u probni rad u ožujku iduće godine“, rekla nam je Sanja Ivančević.

U Umagu će se 'muljara' nalaziti u sklopu pročišćivača

„Projektom aglomeracije planirano je izvesti dva nova uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i preko 70 km nove kanalizacije. Plan završetka je 2024. godina, a vrijednost cijelog projekta je 445.355.470 kuna“, rekao nam je Krešimir Vedo, direktor komunalnog poduzeća 6. maj odvodnja, koje je nositelj projekta Aglomeracije Umag.

Na pitanje kako će biti riješeno pročišćavanje otpadnih voda, Vedo nam je odgovorio: „Trenutačno dva uređaja nemaju niti 1. stupanj pročišćavanja (što u naravi znači da se voda gotovo niti ne pročišćava) te jedan uređaj sa 1. stupnjem pročišćavanja. Završetkom izgradnje prethodno navedene uređaje zamijenit će dva uređaja sa 3. stupnjem pročišćavanja što predstavlja stupanj pročišćavanja vode koja se može ponovo upotrijebiti“.

U sklopu Aglomeracije Umag također će biti potrebno graditi postrojenje za solarnu obradu mulja, kao što je predviđeno, i ona će se nalaziti na području budućeg uređaja.

Projektom Aglomeracije Labin-Raša-Rabac nije predviđena posebna lokacija za 'muljaru'

Kao što smo već rekli, na Labinštini je projekt odvodnje kasnio zbog spora s Općinom Raša, koji je u međuvremenu riješen, a ono po čemu je labinski projekt posebno zanimljiv u aktualnom sporu između Pule i Medulina, jest da projektom Aglomeracije Labin-Raša-Rabac uopće nije predviđena posebna lokacija za 'muljaru', već će ona, kao i u Umagu, biti izgrađena u sklopu pročiščivača.

Kako nas je informirao Alen Golja, direktor Vodovoda Labin, projekt Aglomeracije Labin, Raša i Rabac u fazi je izrade projektne dokumentacije. Najviše je vremena utrošeno na postavu trasa te je do sada u ishođenju većina lokacijskih dozvola a u visokoj fazi pripreme su i glavni projekti. U 2023. godini predviđa se odobrenje aplikacijskog paketa od strane JASPERS-a (Joint Assistance to Support Projects in European Regions) te prijava projekta na EU fondove i raspisivanje nabava prema LOT-ovima za izvođenje radova. Prema Studiji izvedivosti radovi bi trebali trajati tri godine.

Projektom Aglomeracije Labin, Raša i Rabac planirana je izgradnja 81.274 metara nove kanalizacijske mreže od čega: 50.061 metara gravitacijskih cjevovoda, 12.638 metara tlačnih cjevovoda, 18.575 metara vakuumske kanalizacije, zatim izgradnja 24 novih crpnih stanica i dvije nove vakuumske stanice, izgradnja preko 2.800 kom kućnih priključnih okna.

Pored toga, izvršit će se razdjeljivanje postojećeg mješovitog sustava odvodnje u dužini od 12.676 metara sa nužnom rekonstrukcijom oko 1.800 m oborinske odvodnje sa uključenim prespajanjem kućnih priključaka, zatim rekonstrukcija postojeće kanalizacijske mreže u dužini od 13.230 metara s rekonstrukcijom tri postojeće crpne stanice, izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih vodoopskrbnih cjevovoda u ukupnoj dužini od 36.895 metara s rekonstrukcijom dvije crpne stanice, izgradnja tri uređaja za pročišćavanje otpadnih voda - TE Vlaška, Girandella i Plomin Luka sa pratećom infrastrukturom, te će se nabaviti nova oprema (nabavka specijalnih vozila, CCTV kamere, GIS sustava za odvodnju, ostala oprema…).

Ukupni trošak spomenutih komponenata projekta sa uključenim troškovima imovinsko pravnih odnosa, troškovima nadzora nad radovima, troškovima upravljanja projektom, troškovima nadzora i promidžbe projekta procjenjuje se na 620.828.371 kn bez PDV-a, odnosno 776.035.464 kn sa uključenim PDV-om.

Stopa EU financiranja iznosi 70,24% odnosno 436.093.499 kn bez PDV-a, dok se 29,76 % odnosno 184.734.872 kn bez PDV-a financira  nacionalnom komponentom. Na jedinice lokalne samouprave spada 26,67 % nacionalne komponente odnosno 49.262.633 kn bez PDV-a.

Na pitanje kako će na Labinštini biti riješeno pročišćavanje otpadnih voda, Golja nam je odgovorio da će se dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. „Tehničko rješenje odvodnje u aglomeracijama Labin, Raša i Rabac je koncipirano tako da Labin, Raša i Sveta Nedelja imaju zajednički uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji TE Vlaška (20.100 ES, treći stupanj pročišćavanja, MBR tehnologija sa ispustom tehnološki čiste vode u kanal) sa postrojenjem za termalno sušenje mulja.

Pročišćavanje otpadnih voda s aglomeracije Rabac predviđeno je na lokaciji Girandella (12.400 ES i podmorski ispust duljine oko 500 m na dubini 60 m)“, kazao je Golja

Projektom aglomeracije predviđa se i rekonstrukcija i izmještanje UPOV-a Plomin (700 ES, ispust duljine oko 500 m na dubini oko 30 m). Na UPOV-u Plomin pročišćavati će se otpadne vode naselja Plomin i Plomin luka te naselja Vozilići i Stepčići čiju mrežu IVS planira izvesti u narednom razdoblju. 

U sklopu izgradnje svih UPOV-a predviđena je i izgradnje prateće infrastrukture.

Na naše pitanje zašto u Labinu nije potrebno posebno graditi i 'muljaru', kao što je predviđeno u Puli, direktor Vodovoda Labin je odgovorio:

„U sklopu UPOV-a TE Vlaška predviđena je izgradnja postrojenja za obradu mulja sa termalnim sušenjem mulja. Za razliku od drugih postupaka obrade i sušenja mulja ovaj postupak omogućuje najbolju kontrolu procesa obrade mulja koja se u potpunosti odvija unutar zatvorene jedinice (modula), a krajnji je produkt higijenizirani mulj bez neugodnih mirisa s izrazito visokim udjelom suhe tvari (preko 90%) koji se u konačnici može koristiti u obliku peleta kao pogonsko gorivo (za grijanje ili dobivanje energije) ili za hortikulturu ili, primjerice, u cementarama i termoelektranama kao zamjensko pogonsko gorivo, ali istovremeno i zamjena dijela sirovine za dobivanje cementa.

Usprkos većim operativnim troškovima ovaj postupak odabran je kao najprihvatljiviji u sklopu predmetnog projekta budući da nudi daleko najveću sigurnost u funkcioniranju cjelokupnog lanca zbrinjavanja mulja s daleko najvećim stupnjem održivosti i minimalnim rizicima tijekom čitavog projektnog perioda“, rekao je Golja.

Odgovore na pitanja nismo dobili od Odvodnje Poreč, koja je jedina do sada zaokružila čitavu investiciju, i pulske komunalne tvrtke za odvodnju Pragrande. Kristijana Benčića, direktora Pragrandea, među ostalim smo pitali i zašto u projektu aglomeracije Pula centar postrojenje za solarno sušenje mulja nije planirano u sklopu postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, kao što će biti u Labinu i Umagu. (Nenad Čakić)

Najnovije vijesti

Istarski Forum

Za sudjelovanje u Istarskom Forumu potrebna je prijava ili registracija i izrada profila

Prijava ili Registracija korisničkog računa

KUHAR/ICA

Do: 30.06.2022.

VRSAR-ORSERA, ISTARSKA ŽUPANIJA

KONOBAR/ICA

Do: 30.06.2022.

VRSAR-ORSERA, ISTARSKA ŽUPANIJA

KONOBAR/ICA

Do: 30.06.2022.

ROVINJ-ROVIGNO, ISTARSKA ŽUPANIJA

BARMEN/ICA

Do: 30.06.2022.

POREČ-PARENZO, ISTARSKA ŽUPANIJA